Grafička analiza – O cjenovnim modelima

Cjenovni modeli

Ni jedan trend ne može trajati vječno. Prije ili kasnije od će završiti. Znakovi njegovog usporavanja ili okretanja su karakteristični cjenovni modeli odnosno karakteristične figure koje se formiraju na grafu. Ti modeli predstavljaju odnos između kupaca i prodavača te kao rezultat toga graf nam prikazuje određenu kombinaciju razina podrške i otpora, točki vrhova i dna. Među mnoštvom kombinacija koje se mogu dogoditi one koje se najčešće pojavljuju nazivamo cjenovnim modelima.

Ti modeli nam služe kao sredstvo za prognoziranje cijene određenog financijskog instrumenta u budućnosti. Ti modeli su dobri za trgovanje jer nam daju razine na kojima bi trebali otvoriti poziciju, razinu gdje bismo trebali postaviti stop nalog (stop loss) i koja razina bi nam trebala biti cilj.

Postoje dvije skupine cjenovnih modela. Tu su modeli nastavka trenda i modeli promjene trenda. Modeli nastavka trenda su modeli nakon kojih će se tržište nastaviti kretati u istom smjeru kao i prije njihove formacije. Oni predstavljaju pauzu u tržišnom kretanju nakon  koje će se prethodni trend obnoviti. Modeli promjene trenda, kako im samo ime govori, su modeli nakon čijeg formiranja dolazi do promjene trenda. Također važno je istaknuti da postoje modeli koji mogu biti i modeli promjene i modeli nastavka trenda.

Pravila za modele promjene i nastavka trenda

Prije nego što krenemo na same modele napomenut ću da svi modeli imaju određena generalna pravila koja moraju zadovoljiti, odnosno kojih mi kao trgovci moramo znati da bi imaju mogli pravilno koristiti.

• Svakom modelu trebaju prethoditi jasno izražena kretanja. Važno je da on bude krajnja faza bilo rastućeg ili padajućeg trenda.

• Veličina modela treba biti u skladu s veličinom kretanja. Točan odnos između duljine prethodnog trenda i modela ne postoji. Najbolje je kada on zauzima oko 1/3 ukupnog prethodnog kretanja. Također, on nikako ne smije premašivati 1/2 prethodnog kretanja.

• Što je model veći to će kretanje nakon njega biti veće, gdje visina modela prikazuje stupanj promjene cijene dok njegova širina predstavlja vrijeme potrebno za izradu modela.

• Što se model duže formira to je on važniji odnosno ima veću vjerojatnost.

• Volumen trgovanja mora potvrditi svako kretanje. Prilikom formiranja modela on mora biti u padu u odnosu na prvotno kretanje, dok u točki proboja odnosno kod ponovnog formiranja trenda on mora opet porasti. Dakle, dok se cijena nalazi u modelu volumen trgovanja je niži u odnosu kad je cijena u trendu.

• Proboj važne trend linije je prvi signal za ulazak cijene u cjenovni model. Također takav proboj će simbolizirati i izlazak iz modela odnosno formiranje ili obnovu trenda.

• Modeli promjene trenda se duže formiraju od modela za nastavak trenda.

• Cjenovni modeli i promjene i nastavka trenda se ne ispunjavaju sa 100% vjerojatnošću.

• Cjenovne modela treba uzeti u obzir na četverosatnom ili većem grafu jer na manjima oni nisu toliko pouzdani.

• Za modele promjene smjera dobra indikacija ako su oni popraćeni divergencijom indikatora kao što su MACD ili Stohastički oscilator (U narednim poglavljima o tehničkim indikatorima bit će detaljno obrađeni).

U narednom člancima navesti ćemo primjere najčešćih cjenovnih modela.