Grafička ili klasična analiza temeljni je dio tehničke analize. To je izuzetno bitan korak i uvijek se prvi izrađuje prilikom pripreme plana trgovanja. Koristi se kada želimo prognozirati tržišne cijene, na temelju kojih ćemo donositi odluke o trgovanjima. Grafička analiza, kao što joj i ime govori bazirana je na grafovima. Naime, unutar grafova prepoznajemo različite cjenovne modele koje nazivamo figurama. Figure nisu ništa drugo nego rezultat kretanja cijene tijekom vremena. One se razlikuju prema obliku i rezultatu pojavljivanja.
Slika svakog grafa je posljedica međudjelovanja dviju osnovnih grupa sudionika na tržištima kapitala. To su kupci odnosno bikovi i prodavači odnosno medvjedi. To međudjelovanje stvara osnovne elemente koji čine graf nekog financijskog instrumenta, a to su rast, vrh, pad i dno. Na sljedećoj slici prikazani su ti elementi.
Do rasta počinje dolaziti kada su bikovi na tržištu jači i prevladaju grupu medvjeda. Nakon rasta formira se vrh gdje kupci počinju gubiti snagu, a prodavači počinju jačati. Nakon toga slijedi pad koji je rezultat jačanja grupe medvjeda, te su oni postali jači od konkurente grupe bikova. Nakon pada slijedi dno koji je dokaz slabljenja snage medvjeda i ponovnog jačanja bikova. Ovo su četiri osnovna elementa grafa određenog financijskog instrumenta, te su to elementi predmet istraživanja grafičke analize.
Dakle, na svakom grafu možemo naći ova četiri osnovna elementa koja se izmjenjuju prema nekom redoslijedu, u različitim vremenima i prema različitim cijenama. Također možemo primijetiti da u slučaju rasta cijene financijskog instrumenta svako sljedeće dno i vrh je viši od prethodnog. U slučaju pada cijene svaki sljedeći vrh i dno je niži od prethodnog. Tako možemo nacrtati liniji koja spaja (povezuje) vrhove odnosno dna. Tu liniju nazivamo trend linijom, a prikazana je na sljedećoj slici.
Slika prikazuje rastuće kretanje na kojoj su dna povezana linijom. Tu liniju nazivamo linijom trenda. Kako govorimo o rastućem kretanju ta linija se crta povezivanjem točki dna. Kod padajućeg trenda povezujemo točke vrhova. Svakako važan element trend linije je njezin kut čija vrijednost nam govori o kakvom trendu se radi. Ako je kut koji linija trenda zatvara s horizontalnom linijom oštar govorimo o bikovskom ili rastućem trendu. U tom slučaju trend liniju crtamo po dnu (najnižim vrijednostima).
Ako je kut koji trend linija zatvara s horizontalom tupi kut onda govorimo o padajućem ili medvjeđem trendu. Kod padajućeg trenda trend liniju povlačimo tako da povezujemo vrhove (najviše vrijednosti).
Ako je kut između trend linije i horizontale otprilike jednak nuli tj. ako se trend linija skoro podudara s horizontalom onda se tržište nalazi u području bočnog kretanja koje još zovemo i side trend (eng. sideways move). Kod bočnog kretanja cijena se ne kreće u odrađenom smjeru nego njezina vrijednost varira između dviju (gornje i donje) vrijednosti. U ovom slučaju nema dominantne skupine, niti kupci niti prodavači nemaju nadmoć. Obično tržište se nalazi u ovakvom stanju oko 70 % vremena. Što je tržište duže u stanju bočnog kretanja to je realno očekivati jači trend kada do njega dođe.
Radi međusobnog djelovanja kupaca i prodavača formiraju se razine podrške i razine otpora. Sve trend linije i cjenovni modeli su kombinacija razina podrške i razina otpora. Ove razine su temelj grafičke analize, te one mogu biti statičke i dinamičke. Dinamičke razine podrške i otpora su one kod kojih se cijene (njihova vrijednost) mijenja tijekom vremena, dok kod statičkih ta vrijednost ostaje ista.
Vratimo se sada na trend liniju. Rekli smo da kod rastuće trend linije povezujemo dna, onda se ta trend linija naziva linija podrške i to dinamička jer se mijenja tijekom vremena. Padajuća trend linija koju crtamo tako da povezujemo vrhove je dinamička linija otpora. Kod bočnog kretanja trend linija je paralelna s horizontalnom linijom tj. prikazuje isti nivo cijene u vremenu stoga tu liniju nazivamo statičkom linijom.
Kada cijena dođe do linije otpora tržište dolazi do razine kada započinje borba između kupaca i prodavača. Ovisno o tome koja je skupina jača možemo očekivati jedan od sljedeća dva ishoda. Ako će kupci biti nadmoćniji doći će do proboja linije otpora. Nakon toga linija otpora će se transformirati u liniju podrške. Ako su pak prodavači budu nadmoćniji cijena će se odbiti od linije otpora i počet će padati. U slučaju kada cijena dođe do linije potpore situacija će biti suprotna. Ako će prodavači biti jači doći će do proboja, dok u slučaju jačeg djelovanja kupaca cijena će se odbiti od linije i trend će postati rastući.
Da bi naša grafička analiza bila pravilna potrebno je znati nacrtati trend linije odnosno linije podrške i otpora. Da bismo to učinili moramo se pridržavati sljedećih pravila:
• Kada crtamo trend liniju (bilo liniju otpora ili liniju podrške), ona mora prolaziti kroz minimalno dvije točke (dva vrha ili dva dna). Kada linija prolazi kroz tri točke smatramo da je ona potvrđena.
• Kada linija prolazi kroz više točaka onda ona sa svakom točkom postaje važnija odnosno ima veći utjecaj na tržištu.
• Što je neka linija duže ostala neprobojna to ona predstavlja važniju razinu podrške odnosno razinu otpora.
• Kada se linija podrške odnosno linija otpora jednom probije onda ona zadržava svoj značaj na tržištu, te se transformira u liniju otpora odnosno liniju podrške.
• Kut je jako bitan faktor svake trend linije. Što je ta linija strmija (pod većim kutom) to će ona kraće imati svoj utjecaj na tržištu.
• Svaki dolazak cijene do trend linije izazvat će interes i prodavača i kupaca koji će pokušati obnoviti prijašnji smjer kretanja financijskog instrumenta.
• Nikada nemojte stavljati stop narudžbe točno na razine podrške ili otpora. Naime kretanja na tržištu imaju u sebi svojstvo inercije što znači da kad dođu do razine otpora ili podrške moguće je da je kratkotrajno probiju međutim nakon toga ubrzo dolazi do odbijanja i cijena se počne kretati u željenom smjeru. Takav slučaj nazivamo lažni proboj. Ako je stop narudžba na toj razini ona će se u ovom slučaju aktivirati. Da bismo ovo izbjegli stop narudžbu uvijek stavljamo malo iznad razine otpora odnosno malo ispod razine podrške.