Grafovi

Pomoću grafova prikazujemo kretanja cijene financijskih instrumenata u vremenu. Njih najviše koristimo da bismo pratili promjene cijena. Na njima se bazira tehnička analiza o kojoj ćemo puno govoriti u narednim poglavljima.


Pošto se promjene cijene događaju prilikom svake transakcije teško je označiti svaku najmanju promjenu. Inače, tu najmanju promjenu zovemo tik (eng. tick). Da bi nam grafovi bili pregledniji promjene cijene bilježimo u ranije definiranim vremenskim intervalima. Na primjer, ako nam je interval jedna minuta vrijednost tečaja ćemo svake minute bilježiti u graf. S obzirom na vremenske intervale u Forex-u najčešće koristimo sljedeće grafove: minutni (oznaka: M1), petominutni (M5), petnaestominutni (M15), tridesetominutni (M30), satni (H1), četverosatni (H4), dnevni (D1), tjedni (W1) i mjesečni (MN1). 


Tipovi grafova


Ovisno o načinu na koji se prikazuje cijena razlikujemo tri vrste grafova: linearni, stupčani i japanske svijeće.


Linearni graf


Linearni graf nastaje na sljedeći način. Za odabrani vremenski period bilježimo cijenu na kraju tog perioda. Ta cijena se zove cijena zatvaranja (eng. close price).  Tako dobivamo točke koje se zatim povezuju i stvaraju linearni graf. Osim cijene zatvaranja graf je moguće napraviti i za cijenu otvaranja (eng. open price) ili za srednju cijenu (eng. median price). Linearni graf je prikazan na slici.

Stupčani graf


Nedostatak linearnog grafa je što on skriva dosta informacija, odnosno ne prikazuje ih. Uzmimo na primjer satni graf. Tako u linearnom satnom grafu kretanje cijene u jednom satu je prikazano samo jednom točkom. Teško je za povjerovati da je cijelom tom satu cijena imala istu vrijednost. Ta vrijednost se sigurno mijenjala, ali iz linearnog grafa ne možemo zaključiti za koliko. Mogla je oscilirati za 5, pa čak i 40 pipova, ali to nam linearni graf ne prikazuje.


Da bismo izbjegli ovaj nedostatak koristimo stupčani graf (eng. bar chart). U njemu stupac (eng. bar) prikazuje promjenu cijene u vremenu grafa. Kod satnog grafa stupac predstavlja kretanje cijene u jednom satu, dok kod petnaestminutnog stupac predstavlja kretanje cijene u 15 minuta. Stupac nam prikazuje 4 cijene u vremenskom periodu. To su cijena otvaranja, cijena zatvaranja, najviša cijana (eng. high price) i najniža cijena (eng. low price). Razlikujemo dvije vrste stupaca: bikovski i medvjeđi. Kod bikovskog je cijena otvaranja niža od cijene zatvaranja, dok je kod medvjeđeg cijena otvaranja viša od cijene zatvaranja kao što je prikazano na slici.


stupčani graf
Stupčani graf

Japanske svijeće


Nedostatak stupčanog grafa je što zna biti nepregledan. U moru stupaca teško je na prvi pogled zaključiti koji stupac je bikovski, a koji medvjeđi. Da bismo izbjegli taj problem koristimo japanske svijeće (eng. Japanese candles).  To je način koji se najviše koristi za prikazivanje kretanja cijena na financijskim tržištima.


Njih je prvi počeo koristiti japanski trgovac Manehispo Homma u 18. stoljeću. Trgujući rižom uvidio je da se buduće kretanje cijena može lako predvidjeti, ako se prethodni periodi prikažu pomoću figura. On je uočio da se figure ponavljaju, te je koristeći svoju metodu za to vrijeme zaradio puno novaca.


Po svojim karakteristikama japanske svijeće jako su slične stupcima. Jedna svijeća prikazuje promjenu cijene u vremenskom periodu grafa, te također za taj period prikazuje: cijenu otvaranja, cijenu zatvaranja, najvišu cijenu i najnižu cijenu. Glavna razlika u odnosu na stupce je što se japanske svijeće prikazuju u bojama. Za bikovsku svijeću najčešće koristimo zelenu ili bijelu boju, dok za medvjeđu svijeću koristimo crvenu ili crnu boju. Japanske svijeće su prikazane na slici.


Dio između cijene otvaranja i cijene zatvaranje naziva se tijelo svijeće. Tanji dio svijeće koji između vrha svijeće i gornje granice tijela svijeće odnosno donje granice tijela svijeće i dna svijeće naziva se rep svijeće.

Japanske sviječe
Pomoću japanskih svijeća dobili smo pregledan graf

Više o tome možete pročitati ovdje: https://www.online-zarada123.com/teorija-japanskih-svijeca/