Fundamentalna analiza

Osnovni zadatak fundamentalne analize je istraživanje glavnih uzroka kretanja cijena financijskih instrumenata na tržištu. Zajedno sa tehničkom analizom, fundamentalna analiza predstavlja glavni alat koji trgovci koriste da bi analizirali svjetska tržišta kapitala. Ovaj pristup puno je stariji, te je duže vrijeme u uporabi. Kvalitetno izraditi fundamentalnu analizu puno je zahtjevnije nego što je to slučaj s tehničkom. Razlog je vrlo jednostavan, da bi mogli objasniti smjer kretanja cijene potrebno je uzeti u obzir veliki broj faktora koji istovremeno utječu na kretanje, te poredati te faktore prema njihovoj važnosti. Stoga su brojni faktori odnosno čimbenici predmet istraživanja ove analize.

Te čimbenike možemo podijeliti na financijske, ekonomske, političke čimbenike, te prirodne nepogode i katastrofe. Pošto je nemoguće obraditi sve moguće čimbenike, u ovom članku navesti ću samo one osnovne.

Financijski čimbenici

Financijski čimbenici imaju najveći utjecaj na kretanja cijena na Forex-u. To su prije svega kamatne stope i inflacija, dva faktora koja su međusobno vrlo povezana. U svakoj državi kamatnu stopu određuje centralna banka. Najvažnije centralne banke na svijetu, one čije odluke najviše utječu na kretanja cijena, su centralne banke koje su odgovorne za fluktuirajuće valute. To su Europska Centralna Banka (ECB) koja određuje kamatne stope za Euro, FED iz SAD-a za američki dolar, Bank of England (BoE) za britansku funtu, Swiss National Bank (SNB) za švicarski franak, Bank of Japan (BoJ) za japanski jen, Bank of Canada (BoC) za kanadski dolar itd.

Ako centralna banka smanji kamatnu stopu to znači da će se kamata na kredite smanjiti odnosno cijena kredita će biti manja. To će dovesti do veće potražnje za kreditima, više ljudi i više kompanija će htjeti dizati kredite. To će uzrokovati veću količinu novca u opticaju odnosno doći će do veće potrošnje. Veća i povoljnija ponuda financijskih sredstava dovesti će do pojeftinjenja nacionalne valute u odnosu na druge valute. Stoga možemo zaključiti da smanjenje kamatne stope u nekoj državi smanjuje vrijednost nacionalne valute.

Sada se pitate kakva je veza između kamatnih stopa i inflacije odnosno kakav treba biti njihov odnos. Pretpostavimo da je inflacija veća od kamatne stope. U tom slučaju besmisleno je da ljudi drže novce u bankama zato što će onda taj novac gubiti na vrijednosti. Više će htjeti trošiti i kupiti tim novcem nešto. Takav slučaj bio bi poguban za gospodarstvo neke zemlje. Isto bi bilo da su kamatne stope i  inflacija jednaki. U oba ova slučaja došlo bi do negativnog utjecaja na nacionalnu valutu te države. Idealna situacija za gospodarstvo određene zemlje je kad su kamatne stope veće od inflacije.

Također treba znati da državni dugoročni vrijednosni papiri imaju također velik utjecaj na devizne tečajeve. Povećanje njihovih vrijednosti pozitivno utječe na valutu, dok smanjivanje kamate na državne vrijednosne papire negativno utječe na valutu.  

Postoji puno ekonomskih čimbenika kojima mjerimo snagu ekonomije određene zemlje. Te čimbenike svaka ekonomija periodički objavljuje. Svakako je svakako najbitniji BDP ili bruto domaći proizvod (eng. GDP – Gross Domnestic Product).

Računa se prema sljedećoj formuli:

                                               GDP = C + I + G + (E – I)

gdje je C – potrošnja (consumption), I – investicije (investments), G – troškovi vlade (government expence), E – izvoz (export) i I – uvoz (import).

Povećanje BDP-a ima pozitivan utjecaj na valutu, viši BDP znači veću potrošnju, proizvodnju, te veći interes investitora za nacionalnom valutom.

Sljedeći bitni čimbenici su podaci o zaposlenosti. Tu spadaju postotak nezaposlenosti (unemployment rate), postotak zaposlenosti (employment rate), NFP (non-farm payrols) u Americi i dr. Važan faktor je PMI (Purchasing Manager Index) – kupovni menadžerski indeks. Treba još pripaziti na podatke o inflaciji i potrošnji. To su CPI (consumer price index) – indeks potrošačkih cijena, PPI (purchaser price index) – indeks proizvođačkih cijena i prodaja (retail sales).

Sve objave ovih podataka možete pronaći na ekonomskom kalendaru kojeg možete naći na gotovo svakom većem internet portalu ili forumu koji se bavi Forex-om npr. Forex Factory.

Politički čimbenici i vijesti

Politička stabilnost važan je faktor koji utječe na kretanje cijena. Obično se učestale promjene trenda događaju prije izbora. Zbog neizvjesnosti razvoja događaja većina ulagača će zbog opreza zatvoriti pozicije i pričekati da se situacija stabilizira. Važno je znati da politička nestabilnost utječe negativno na valutu u određenoj zemlji, te ona gubi na vrijednosti.

Treba znati da jedna vijest može u potpunosti promijeniti smjer dugoročnog trenda kretanja cijene. Česta praksa je da velike financijske institucije namjerno lansiraju vijest s ciljem da utječu na tečajeve. To u velikom broju slučajeva uzrokuje da je tržište konzumiralo vijest prije nego što se ona pojavila. To se najčešće događa kada se očekuju konferencije za novinare šefova centralnih banaka. Razlog tome je što se prethodno zna stav čovjeka koji će dati izjavu. Odavde dolazi izreka koju često koriste trgovci na tržištima kapitala „Kupi prema glasini, prodaj prema vijesti”.

Prirodne nepogode i katastrofe

Prirodne nepogode i katastrofe imaju negativan utjecaj na nacionalne valute. Što je neka nepogoda veća to će više negativno utjecati na valutu. Npr. snažan potres u Japanu negativno je utjecao na cijenu jena.